Zanimljivosti...
ROŠ HAŠANA ...ROSH HASHANAH...Rosh Ha Shanah
RoŠ Ha Šana
Prema Židovskom kalendaru, Nova godina "Glava godine" ove godine proslavlja se zalaskom sunca u srijedu 28. rujna (do 30.09. 2011.), a Veliki praznik koji slijedi – Yom Kippur - 08.10.2011.g. u subotu!
Zanimljivo je napomenuti da ćemo 2012. Novu godinu slaviti: 16.09. -18.09. 2012., Yom Kippur 26.09.2012.g. - srijeda.
2013.g.- 04.09. -06.09.2013., Yom Kippur - subota 14.09.2013.g.
2014.g – 24.09.-26.09.2014., Yom Kippur - subota 04.10.2014. g.
2015.g- 13.09.-15.09.2015., Yom Kippur - srijeda 23.09.2015.g.
Roš Hašana (također Roš Ašana, u prijevodu "glava godine") je židovski praznik koji oznacava početak "nove židovske godine". Simbolično predstavlja dan nastanka svijeta, odnosno svemira.
Roš Hašana predstavlja početak službene nove godine u židovskom kalendaru, a tradicionalno predstavlja jednu od četiriju "novih godina" koje su određivale početke za različite svrhe (vezano za ljude, životinje, žitarice, voće, ...). Roš Hašana je nova godina za ljude, životinje i pravne poslove, ali i dan koji određuje početak računanja kalendarske godine. Po židovskoj tradiciji Roš Hašana simbolično predstavlja dan nastanka svijeta, odnosno svemira.
Roš Hašana, kao i drugi židovski praznici, predstavlja dan odmora. Roš Hašana se obilježava puhanjem u šofar, stari muzički instrument (vrsta horne/roga) koji se pravi od ovnovskog roga (može biti i od roga jarca, ili nekih vrsta antilopa ili gazela, ali ne i od krave), što simbolično treba izazvati buđenja iz "drijemeža" i upozoravanje na "dolazeći sudnji dan".
Tradicionalni židovski pozdrav za Roš Hašana jeste "šana tova", u prijevodu "dobra godina", ili "šana tova ve metuka" što znači "dobra i slatka godina".
"Šana tova" je ustvari skraćena verzija za "L'šana tova tikatevu", koja bi u doslovnom prijevodu značila "Budite upisani (u Knjigu Života) za dobru godinu", ali ima šire simbolično značenje: "Neka ovaj novogodišnji pozdrav poželi svima dobru godinu i dobar Božji sud".
Židovski kalendar predstavlja lunarno-solarni kalendar, koji određuje lunarnu godinu temeljenu na dvanaest lunarnih mjeseci sa 29 ili 30 dana i sa jednim interkalarnim lunarnim mjesecom koji se dodaje sedam puta u periodu od 19 godina (jedanput na dvije do tri godine), da bi istaknuo 12 lunarnih ciklusa sa nešto dužom solarnom godinom.
Roš Hašana obično pada u vrijeme mjeseca rujna po Gregorijanskom kalendaru, što počinje po zalasku sunca 28. rujna 2011. - 5772.g.
Uobičajeni jelovnik za Roš Hašana obavezno uključuje jabuke i med, koji predstavljaju nagovještaj za "slatku novu godinu", ali se i druga raznovrsna jela koja nose određenu simboliku mogu naći na stolu.
U ovisnosti od lokalnih običaja ("mingah") uobičajena je riba (kuhani teleći jezik!), čime se simbolično ukazuje na "glavu godine" (značenje riječi "Roš Hašana").
Druga hrana koja se tradicionalno nudi je crni grah, poriluk, špinat i tikvice (tikva), a u mnogim židovskim zajednicama i nar. Upotreba jabuka i meda je uvedena relativno kasno, tokom srednjeg vijeka od strane Aškenaza, ali je danas uglavnom prihvaćena. Tipično, servira se i okrugli upleteni kruh čala ("challah") koji simbolizira zaokružene godišnje cikluse.
U aškenaskim zajednicama su uobičajena i posebno pripremljena jela od mljevene ribe ("gefelte fish") i kolač sa medom lekač ("lekach"). Druge noći Roš Hašana se servira svježe voće što predstavlja blagoslov za iduću godinu.
U židovskoj tradiciji, Roš Hašana nije vrijeme veselih proslava - naprotiv, deset dana koji slijede Roš Hašana - završavaju se sa najsvetijim židovskim praznikom Jom Kipur (Yom Kippur), predstavljaju period Velikih Praznika (Visokih praznika ) - poznat kao Strašni Dani ("Jamim Noraim"), odnosno Dani Pokajanja. To je vrijeme ozbiljnih razmišljanja i samoispitivanja, vrijeme sagledavanja grijehova iz prethodne godine i pokajanja prije dolaska samog praznika.
Među mnogim običajima vezanim za ovaj period je i traženje pomirenja i oproštaja od onih kojima je nanijeta nepravda tokom godine, kao i pokajanje za učinjene grijehe prema drugima.
Izvor: Judaizam | Praznici | Roš Hašana
Yom Kippur – subota 08.10.2011.g.
YOM KIPPUR
Jom Kipur, poznat i kao Dan pokajanja, smatra se najsvetijim i najsvečanijim židovskim praznikom. U osnovi praznika je "pokajanje" i "pomirenje". Židovi tradicionalno obilježavaju ovaj sveti dan 25-satnim potpunim postom i posvećenošću molitvama. Post počinje po zalasku sunca, a završava se početkom noći narednog dana.
Vjerska služba u sinagogi za Jom Kipur počinje molitvom "Kol Nidre" (koristi se i naziv "Kol Nidrei"). Napisana je na aramejskom, a ne na hebrejskom jeziku.
Ime molitve "Kol Nidre" potiče od uvodnih riječi pjesme i znači "svi zavjeti".
Predstavlja ustvari jednu "aramejska deklaraciju", a "recitira se", odnosno pjeva, u sinagogi prije početka večernje službe za Jom Kipur, prije zalaska sunca.
Iako ne predstavlja klasičnu molitvu, već "suhoparni pravni sadržaj" Kol Nidre-a, sa svim pratećim ceremonijalnim dodacima, još od srednjovjekovnog perioda dopunjavan je snažnim emotivnim tonovima, tako da predstavlja dramatični uvod u Jom Kipur (zbog čega se ponekad naziva i "noć Kol Nidre").
Jom Kipur pada desetog dana mjeseca Tišri po židovskom kalendaru i sa njim se završava period Velikih Praznika (Visokih praznika). U skladu sa židovskom tradicijom, Bog određuje na Roš Hašana svačiju sudbinu za tekuću godinu i upisuje je u "Knjigu Života" i čeka do Jom Kipura da "zapečati" svoju odluku.
U vrijeme Velikih Praznika, odnosno Strašnih Dana ("Jomim Noraim"), (religiozni) Židovi pokušavaju izmijeniti svoje ponašanje, traže oproštaj za sve loše učinjeno prema Bogu i prema ljudima....
"Talit" (molitveni šal) se prostire za večernju molitvu - jedina večernja služba tokom cijele godine koja se obavlja na ovaj način.
Praznik Jom Kipur se završava posebnom službom "Ne'ilah", a sam kraj praznika Jom Kipur se oglašava puhanjem u šofar, koji označava i kraj posta. Jom Kipur je uvijek jednodnevni praznik, u samom Izraelu, ili bilo gdje u svijetu.
(Izvor: Judaizam | Praznici | Jom Kipur )
